Špijunski blog

Jedan od zadataka špijunskih organizacija bio je i da dizajniraju i naprave sprave koje će pomoći špijunima da što efikasnije obave zadatak. Iako filmovi o špijunaži uglavnom preuveličavaju stvari, neki od ovih stvarnih spy gadžeta mogli bi parirati zanimljivim spravicama koje nose filmski tajni agenti. Špijuni iz Drugog svetskog i Hladnog rata bili su opremljeni visokotehnološkim uređajima od kojih su mnogi išli ispred svog vremena. Ovo su neki od najinovativnijih predmeta svog doba koji su korišćeni za špijunažu. Smrtonosni kišobrani Sasvim običan kišobran na čijem vrhu se nalazi otrov sporog dejstva, ricin. Ricin se dobija iz semena biljke ricinus, a samo miligram je dovoljan da izazove trovanje i fatalan ishod. Kišobran sa otrovnim vrhom upotrebljen je u akciji 1978. za egzekuciju bugarskog disidenta Georgi Markova u Londonu. On je šetajući preko mosta Vaterlo osetio peckanje u nozi u trenutku kada je pored njega prolazio nepoznat muškarac. Nakon 4 dana bio...
Broj dece i mladih koji svakodnevno koriste internet je u stalnom porastu u čitavom svetu. Ovaj trend dodatno je pojačan globalnim zatvarenjem za vreme pandemije. Digitalne tehnologije imaju sve značajniju ulogu u njihovom odrastanju i vaspitanju. Zbog toga se generacije rođene posle 2000. često nazivaju Digitalni domoroci. Starosna granica kada deca prvi put dolaze u dodir sa internetom sve je niža, pa je uobičajen prizor bebe koja drži tablet ili pametni telefon. 49% dece pre druge godine ima iskustvo sa pametnim uređajima, dok je u uzrastu 3-4 godine to već 62%. 51% roditelja kažu da su deca dobila svoj mobilni telefon između 9-11 godine, čime su oni izgubili uvid u njihovu online aktivnost. Korišćenje interneta neosporno ima veliki broj benefita, ali on predstavlja i necenzurisani izvor informacija od kojih mnoge nisu primerene deci. Iako veoma vešto barataju novim tehnologijama, čak bolje u odnosu na roditelje, deca i mladi su najranjivija...
Industrijska (korporativna) špijunaža porazumeva sve aktivnosti kojima jedna kompanija dolazi u posed važnih informacija druge, konkurentske firme. Ekonomsku špijunažu uglavnom iniciraju vlade i ima međunarodni karakter, dok je korporativna najčešće nacionalnog karaktera i cilj joj je bolje pozicioniranje na tržištu i finansijska dobit. Industrijska špijunaža ima bogatu istoriju, a nastala je sa prvim oblicima trgovine. Jedan od najranijih poznatih slučajeva korporativne špijunaže datira iz 1712. kada je jezuitski francuski sveštenik François Xavier d'Entrecolles u svoja dva pisma iz Kine Zapadu otkrio tehniku proizvodnje kineskog porcelana. To je kasnije dovelo do masovne proizvodnje porcelana u Evropi. Poznat je i primer industrijske špijunaže za vreme industrijske revolucije, krajem 18. veka. Francuska je na početku učestvovala u brojnim tajnim akcijama u Britaniji sa ciljem da prikupi detaljne informacije i zatim iskopira tadašnje tehnološke inovacije. I Britanija se tokom 19. veka poslužila industrijskom špijunažom kako bi otkrili tajne kineskog čaja. Indijska kompanija angažovala je...
Kako zamišljate špijuna? Kako izgleda, kakve osobine ima i šta radi u toku dana? Za sliku koju imamo o špijunima najzaslužniji su popularni filmovi o tajnim agentima. Ipak, kada pogledamo biografije i fotografije nekih poznatih špijuna, većina mitova pada u vodu. U filmovima špijuni su uvek zgodni, izvajanih trbušnjaka koji povremeno izvire ispod savršeno ukrojenih dizajnerskih odela. Špijuni se regrutuju u zavisnosti od zadatka. Nekada je dobar izgled neophodan, kako bi lakše došli do određenih krugova ljudi i informacija. Mnogo češće, važno je da ne odskaču mnogo i uklope se u sredinu, što znači da izgledaju obično i prosečno. Filmski tajni agenti uglavnom voze skupe i brze automobile. U stvarnom životu, špijuni voze automobile koji se uklapaju u okruženje i ne skreću pažnju. Ako je to visoko društvo puno multimilionera, onda će i vozilo biti adekvatno ulozi. Brza vožnja i potera opšte su mesto svakog špijunskog filma i uglavnom izvuku junaka...
Internet i pametni uređaji izazvali su pravu revoluciju u ljudskoj civilizaciji. Svet je umreženiji kao nikada pre, a sve to promenilo je i olakšalo način na koji živimo, radimo, družimo se. Ne moramo da čekamo red da izvadimo dokumente ili platimo račune, a od informacija smo udaljeni jedan klik. Sada, kada 5 milijardi ljudi koristi internet, teško je i zamisliti kako je izgledao život u predigitalnoj eri. Iako su mobilni uređaji i internet postali korisno i neophodno oruđe, u rukama zlonamernih ljudi oni postaju moćno oružje. Digitalno doba donelo je i digitalno nasilje. Po uticaju i posledicama koje ostavlja, nasilje u virtuelnom svetu ne zaostaje za nasiljem u porodici, fizičkom i drugim oblicima offline nasilja. Nasilje na internetu je najbrže rastući oblik nasilja u poslednjoj deceniji. Svaka zemlja ga drugačije definiše i zakonski sankcioniše, a sajber nasilje se i dalje veoma slabo prijavljuje nadležnim službama. Žrtva digitalnog nasilja može biti...
2013. godine jedna roda je u Egiptu optužena za međunarodnu špijunažu. Imala je sumnjiv uređaj prikačen za nogu. Na kraju, to je bila sprava za praćenje kretanja koju su koristili orintolozi. Ipak, egipatske obaveštajne službe sa pravom su posumnjale u namere nesrećne rode, jer ne bi bio prvi put da su životinje korištene za različite vrste špijunaže. U špijunskim krugovima kruži priča da je CIA 60-tih godina prošlog veka u jeku hladnog rata došla na ideju da mačke pretvori u pokretne prisluškivače i tako špijunira Kremlj i sovjetske ambasade. Operacija je nazvana Acoustic Kitty i koštala je oko 14 miliona dolara. Ipak, sve je razotkriveno kada je jednu od ozvučenih maca pregazio taksi ispred sovjetske ambasade u Vašingtonu. 2007. Iran je tvrdio da su Izrael i zapadne zemlje koristili specijalno obučene veverice i kameleone za otkrivanje nuklearnih postrojenja. Saudijska Arabija i Sudan iznele su 2011. ozbiljne optužbe na račun Izraela...